Udruga „Močvara“ održala radionicu o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode

utorak, 15. travanj 2014. | piše: Stjepan Matić

Radionica o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode

U subotu, 12. travnja, u Parku prirode Hutovo blato održana je radionica na temu edukacije javnosti o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode, u organizaciji Udruge za zaštitu, proizvodnju i doradu ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u HNŽ/K iz Čapljine.

Na radionici su sudjelovali i članovi Udruge „Močvara“ također iz Čapljine, te učenici O. Š. „Vladimira Pavlovića“ Čapljina.

„Strana (nezavičajna, alohtona) vrsta je vrsta koja prirodno ne obitava na određenom području već je na njega dospjela čovjekovom aktivnošću, namjerno ili slučajno (nenamjerno).“

U novom se području strana vrsta može udomaćiti. Ako se počne uspješno razmnožavati i širiti te zauzimati prostor i oduzimati hranu domaćim (zavičajnim, autohtonim) vrstama, strana vrsta počinje ugrožavati opstanak domaćih vrsta.

„Takva se strana vrsta naziva invazivnom. Invazivne vrste predstavljaju opasnost za biološku raznolikost nekog područja i iznimno ih se teško riješiti, često i zato što nemaju prirodnih neprijatelja koji bi obuzdali njihovo širenje“, istaknuto je na radionici.

Područje rasprostiranja i pravci širenja su obično putovi, autoceste, željezničke pruge, vodotoci, luke, aerodromi i sl. Tekućice i močvarna područja najpodložniji su „napadu“ stranih vrsta jer se akvatične biljne i životinjske vrste vodom vrlo lako šire na nova područja. Zato invazivne vrste predstavljaju jedan od glavnih uzroka ugroženosti vodenih i močvarnih ekoloških sustava.

Invazivne vrste su prepoznate kao jedan od najvećih negativnih utjecaja na biološku raznolikost. Problem širenja i utjecaja invazivnih vrsta u zadnje vrijeme pokušava se riješiti putem različitih institucija kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou. Razvojem ljudskih aktivnosti njihov utjecaj je sve prisutniji jer predstavljaju na svojevrstan način pratitelje takvih i sličnih aktivnosti. Štetni utjecaji invazivnih vrsta su različiti, a efekti njihovog djelovanja sagledaju se mnogo godina kasnije nakon unošenja.

Osnovni cilj Projekta je educirati i ukazati na štetnost stranih invazivnih vrsta za biološku raznolikost u BiH. Educirati ciljne skupine, u prvom redu djecu školskog uzrasta, izvođenje akcija i škola u prirodi.

Kao dugotrajni i stalni trag ostaviti letke i brošure o načinu izvođenja škola u prirodi sa obrađenim temama kao stalni materijal i vodič za daljnje i slične aktivnosti koje će se provoditi.

Hutovo Blato, Neretva i Trebižat u fokusu Fondacije za ugrožene ekosustave

srijeda, 09. travanj 2014. | piše: Dušan Musa, Večernji list

Park Prirode Hutovo blato

U Parku prirode Hutovo blato pokraj Čapljine održana je radionica ''Predstavljanje projektnih aktivnosti CEPF-a - Fondacije za ugrožene ekosustave''. Riječ je o fondaciji čije je sjedište u Washingtonu, a koja na području Hercegovine financira niz projekata.

Govoreći i djelovanju Fondacije Borut Rubinić, projektni menadžer za Balkan, kaže kako ova fondacija na području Balkana trenutno podržava trideset projekata.

"Prvo smo predstavili projekte u Crnoj Gori, zatim Albaniji, pa Makedoniji i na kraju smo u BiH gdje je u tijeku najveći broj projekata. Na teritoriju BiH imamo tri područja na kojima je fokusiran naš rad, a to su Hutovo blato, donji tok rijeke Neretve i tok Trebižata. Naši projekti usmjereni su na zaštitu biodiverziteta.

Jedan dio projekata usmjeren je na održivi turizam, drugi na podzemnu faunu i ugroženost tog dijela staništa u donjem toku Neretve. Značajnu pažnju dajemo Hutovom blatu kao izuzetno važnom staništu ptica selica gdje je donedavno veliki problem bio ilegalan lov.

Uključili smo se i u razmišljanje o održivom financiranju Parka prirode Hutovo blato, te promociju rijeke Trebižat. Fokusirani smo na Mediteran i mediteranski dio BiH koji je značajan za biodiverzitet", ističe Rubinić.

Tijekom radionice prezentirano je ukupno devet projekata o kojima su govorili stručnjaci iz BiH, Slovenije, Hrvatske, i Češke, a jedan od projekata realizira Hercegovačka gorska služba spašavanja iz Mostara. Predstavljajući projekt voditeljica Ana Boži kaže: "Naš projekt odnosio se na istraživanje speleoloških objekata u slijevu rijeke Trebižat".

Od deset jama istražili smo šest. Bilo je svašta, sve do prizora otpadom zatrpanih jama. U nastavku ćemo se truditi da pokušamo educirati lokalno stanovništvo.

IZVJEŠTAJ: Obilježavanje Svjetski Dana vlažnih staništa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

"Uloga močvara u skladištenju CO2"

utorak, 25. veljača 2014. | piše: Radna grupa znanstveno-stručnog skupa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

Pored brojnih drugih vrijednosti i usluga ekosustava, močvare su najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2. Tresetišta mogu skladištiti više ugljen dioksida po hektaru na godišnjem nivou nego tropske kišne šume. Tresetišta su kao ekosustavi, vrlo često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim. Međutim njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika. Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene. Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha. Ukupna površina histosola u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,47 ha.

Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je, potpisivanjem Ramsarske konvencije, preuzela odgovornost da zaštititi ovo područje. Nažalost, promjena režima voda s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika, dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitaka biološke raznolikosti u Parku prirode.

Također je važno istaknuti da je prije svega potrebno omogućiti Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo blato“ nesmetan rad na zaštiti i očuvanju Hutovog blata. Financijski problemi onemogućavaju rad ovog poduzeća te je potrebno žurno reagirati kako bi se zaustavilo neodrživo korištenje prirodnih resursa Parka prirode.

Glavna rasprava

Skup je otvorio ravnatelj Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“, Nikola Zovko koji je dao pregled poslovanja poduzeća i pregled stanja močvarnog ekosustava Hutovog blata.

Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) je istaknuo da pored toga što je Hutovo blato već prepoznato kao močvara od međunarodne važnosti (upisom na popis Ramsarske konvencije), dodatni globalni značaj Hutovom blatu daje i činjenica da su tresetišta u svjetskim razmjerima najznačajniji ekosustavi za skladištenje CO2. Iako Bosna i Hercegovina još nije preuzela međunarodne obveze o emisijama stakleničkih plinova, može se očekivati da će se to uskoro dogoditi, a tresetišta u BiH tada dobivaju na vrijednosti koja se može monetarno iskazati. Prof.dr.sc Nusret Drešković s Univerziteta u Sarajevu je izračunao, kada se BiH pojavi na međunarodnom tržištu emisija stakleničkim plinovima, tresetišta samo Hutovog blata će vrijediti oko 100 milijuna eura, a u cijeloj BiH ta vrijednost bi se povećala i deset puta.

Najbolji pokazatelj cjelokupnog stanja ekosustava Hutovog blata je stanje ključnih vrsta flore i faune. Prof.dr.sc Višnja Bukvić je analizirajući stanje populacije ptica istaknula da je došlo do značajnog pada brojnosti u odnosu na stanje prije preusmjeravanja voda Hutovog blata za potrebe proizvodnje električne energije. Slični pokazatelji se mogu primjetiti i kod stanja populacije vodozemaca, kako je istaknula mr. st. Irena Raguž, bolog-ekolog, djelatnica JP Parka prirode Hutovo blato. Prof.dr.sc Branko Glamuzina je ukazao na veliku prijetnju potpunog gubitka endemskih vrsta riba u Hutovom blatu, također zbog narušenog vodnom režima.

Detalje zbog čega i na koji način je došlo do narušavanja prirodnog vodnog režima i pregled stanja kvaliteta voda detaljno su iznijeli Emil Bakula, dipl.ing. i Marinko Antunović, dipl.ing. iz Agencije za vodno područje sliva Jadranskog mora iz Mostara. Problemi ekosutava Hutovog blata se najviše ogledaju u nestanku poplavnih livada na području Deranske depresije. Koncept revitalizacije ovih poplavnih livada kroz određivanje i provedbu ekološki prihvatljivih proticaja je predstavio prof.dr.sc Nusret Drešković. Završna rasprava se odnosila na iznalaženje mehanizma za održivo financiranje Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“ o čemu je detaljno govorio Jure Jerkić, dipl.iur.

Sve prezentacije i izvještaji koji su predstavljeni na ovom znanstveno stručnom skupu su dostupni, te upitom na viridis.ngo@gmail.com biti će dostavljeni.

Skup je zatvorio Mladen Rudež, pomoćnik ministrice okoliša i turizma FBiH za izdavanje okolišnih dozvola koji je izrazio punu podršku naporima na zaštiti i očuvanju Parka prirode Hutovo blato, te ponudio tehničku podršku ovog ministarstva u rješavanju iznesenih problema.

Zaključci Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o vlažnim staništima

  • Revitalizacija, i potom očuvanje močvarnog ekosustava Parka prirode Hutovo blato je žurni i ključni prioritet. Država Bosna i Hercegovina se obvezala međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji na očuvanje Hutovog blata. Isto tako obveza je Federacije i federalnih institucija da štite svoje nacionalne spomenike na čijem popisu se nalazi i Hutovo blato, te Vlade Hercegovačko – neretvanske županije da zaštiti svoj Park prirode, na koji polaže stopostotna osnivačka prava, kao i lokalne zajednice, općine Čapljina i općine Stolac, da brinu o svom teritoriju u Parku prirode.
  • Očuvanje tresetišta, a posebno s usvajanjem Kyoto protokola od strane Bosne i Hercegovine, je od izuzetne važnosti. U cilju sanacije i očuvanja tresetišta potrebno je:
    • Osigurati optimalni / prirodni režim voda;
    • Spriječiti požare osiguranjem nadzora, no i samo osiguranje poželjnog vodnog režima značajno smanjuje opasnost od požara;
    • Zabraniti i spriječiti bilo kakvu eksploataciju treseta, pogotovo isušivanje tresetišta za bilo kakve druge potrebe.
  • Javno poduzeće „Park prirode Hutovo blato“ uz tehničku i finacijsku podršku WWF-a i međunarodne fondacije Critical Ecosystem Parnership Fund (CEPF) radi na izradi Akcijskog plana za revitalizaciju i očuvanje ekosustava Hutova blata. Financiranje provedbe ovog Akcijskog plana će biti zatraženo od EP HZHB, ERS i HEP jer ove tri Elektroprivrede preusmjeravaju vode koje bi prirodnim putem prihranjivale ekosustav Hutova blata.
  • Mladen Rudež, pomoćnik ministrice i voditelj sektora za Okolišne dozvole ispred Federalnog ministarstva okoliša i turizma je ukazao na zakonske mogućnosti da se revitalizacija i očuvanje ekosustava Hutova blata rješava upravo kroz Okolišnu dozvolu. Naime, zakonska regulativa omogućava da se dijelovi Akcijskog plana, koji je u izradi, ugrade u Okolišnu dozvolu (koja se svakako treba obnoviti do kraja 2014.), za rad Crpne Hidroelektrane Čapljina
  • Paralelno, s naporima na revitalizaciji i očuvanju ekosustava, potrebno je žurno raditi na uspostavi održivog financiranja Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“. Uzimajući u obzir da financiranje ovog poduzeća Vlada HNŽ ne može ispuniti u cijelosti, potrebno je stvoriti uvjete da se u financiranje poduzeća uključe općine Čapljina i Stolac kao jedinice lokalne samouprave, na kojima se nalazi Park prirode Hutovo blato i Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Također je potrebno potaknuti i strateško uključivanje Fondova za okoliš na entitetskoj i županijskoj razini.

Obilježavanje Svjetski Dana vlažnih staništa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

"Uloga močvara u skladištenju CO2"

ponedjeljak, 27. siječanj 2014. | piše: Uprava Parka prirode Hutovo Blato

Park Prirode Hutovo blato

Malo je poznato da su upravo močvare najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2. Tresetišta mogu absorbirati više ugljen dioksida po hektaru na godišnjem nivou u odnosu na tropske kišne šume.

Tresetišta su kao ekosistemi, vrlo često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim ekosistemima. Međutim njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika. Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene.

Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha.

Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je preuzela odgovornost, potpisivanjem Ramsarske konvencije, zaštititi i očuvati ovo područje. Nažalost, promjena vodnog režima s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika, dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitaka biološke raznolikosti u Parku prirode.

Prigodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite vlažnih staništa, međunarodne i lokalne nevladine organizacije žele otvoreno govoriti o problemima s kojima se suočava Hutovo blato danas.

Skup će se održati u utorak, 4. veljače 2014. u motelu Park, Karaotok, Park prirode Hutovo blato s početkom u 10 sati.

POSLJEDNJE NOVOSTI

23.09.2013.

Potreban veći angažman vlasti u BiH na zaštiti Hutova blata

U organizaciji Znanstveno-istraživačke udruge "Dole" danas je u Hutovu blatu kraj Čapljine održan seminar o upravljanju kvalitetom i promocijom Parka prirode Hutovo blato...

Pročitaj više....

02.06.2013.

Hutovo blato od najproduktivnijih ekosustava u Bosni i Hercegovini

Prepoznavanje vrijednosti zaštićenih područja i vrednovanje usluga pojedinih ekosustava postala je jedna od ključnih globalnih tema u zaštiti prirode. Pošto u BiH još nemamo izrađene procjene ...

Pročitaj više....

28.05.2013.

Dan Parka prirode Hutovo blato 2013.

Dan Hutovog blata održava se u vrijeme obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, Programa za zaštitu okoliša...

Pročitaj više....