Osnivačka skupština „Parkovi Dinaridi - mreža zaštićenih područja Dinarida“

ponedjeljak, 1. prosinac 2014. | piše: Irena Rozić

Parkovi Dinarskog luka

Nakon što je 60 parkova iz regije potpisalo pismo o namjeri osnivanja asocijacije „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida", u kolovozu ove godine, na trećoj WWF-ovoj međunarodnoj konferenciji „Parkovi Dinarskog luka“ u Nacionalnom parku Brijuni (Hrvatska), zvanično je postavljen temelj njenog budućeg rada i razvoja. Kao nastavak aktivnosti utemeljenja, Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) pozvali su predstavnike iz svih 60 zaštićenih područja, 05.prosinca. 2014. godine u Crnu goru, na Osnivačku skupštinu Asocijacije na kojoj će se, između ostalog, usvojiti Statut Asocijacije, izabrati njen Upravni odbor i ostala tijela.

WWF već tri godine provodi projekt "Parkovi Dinarskog luka" kroz koji je stvorena mreža 82 zaštićena područja iz osam zemalja regije - Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Među parkovima koji su potpisali Deklaraciju je i devet zaštićenih područja iz Bosne i Hercegovine: nacionalni parkovi Una, Kozara i Sutjeska, parkovi prirode Blidinje i Hutovo blato te zaštićena područja Sarajevskog kantona: Bijambare, Vrelo Bosne, Skakavac i Trebević.

Potpisivanjem pisma namjere o osnivanju asocijacije završila treća konferencija Parkovi Dinarskog luka

subota, 11. listopad 2014. | piše: Priopćenje za javnost

Dinaric Arc Parks

Čak 60 parkova iz regije potpisalo je deklaraciju o namjeri osnivanja asocijacije „Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida“, a među njima i 9 zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini

U Nacionalnom parku Brijuni završila je u četvrtak treća WWF-ova međunarodna konferencija "Parkovi Dinarskog luka" na kojoj je 60 zaštićenih područja iz osam zemalja regije potpisivanjem Deklaracije postavilo temelje osnivanju buduće asocijacije "Parkovi Dinaridi" koja bi trebala biti osnovana u prosincu u Crnoj Gori. Među parkovima koji su potpisali Deklaraciju je i 9 zaštićenih područja iz Bosne i Hercegovine: nacionalni parkovi Una, Kozara i Sutjeska, parkovi prirode Blidinje i Hutovo blato te zaštićena područja Sarajevskog kantona: Bijambare, Vrelo Bosne, Skakavac i Trebević.

"Potpisivanjem ove deklaracije dobili smo veliku platformu zaštićenih područja, ljudi koji žele surađivati u regiji. Osnivačka skupština asocijacije 'Parkovi Dinaridi - mreža zaštićenih područja Dinarida' održat će se u prosincu u Crnoj Gori, gdje će u početku asocijacija i imati sjedište. Dakako, u svakoj od zemalja regije bit će predstavnik njihovih parkova koji će imati mjesto u odboru asocijacije“, istaknuo je Leon Kebe, voditelj projekta Parkovi Dinarskog luka iz WWF-a te je pojasnio da je Crna Gora odabrana jer je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izrazilo velik interes te ponudilo ured i zaposlenike, a tako će asocijacija i prilikom prijave projekata moći koristiti i sredstva iz pretpristupnih fondova EU, kao i donatorska sredstva.

WWF već tri godine provodi projekt "Parkovi Dinarskog luka" kroz koji je stvorena mreža 82 zaštićena područja iz osam zemalja regije - Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. U sklopu tog projekta dosad su održane dvije međunarodne konferencije u Banja Luci i Budvi, a na ovogodišnjoj na Brijunima okupilo se 150 sudionika iz 13 europskih zemalja koji su razgovarali na temu održivog turizma u zaštićenim područjima. Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik Europarc Federacije IgnaceSchops. Nacionalni park Una kandidat je za dobivanje certifikata od te federacije, te se očekuje da će ovaj mjesec saznati hoće li dobiti taj prestižni certifikat.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati procjene dobrobiti ekosustava u parkovima koju je WWF u posljednje dvije godine proveo u 57 parkova regije. Istaknuto je kako su najveći ekonomski iskoristivi resursi u parkovima turizam, komercijalna upotreba vode, šume i zaposlenje. Rečeno je i kako je u regiji 16 zaštićenih područja u kojima su punionice vode, ali one ništa od prihoda ne vraćaju u park čiju kvalitetnu vodu koriste. Također, u 18 parkova su hidroelektrane. WWF je zaključio kako je voda značajan resurs u regiji koji se mora održivo koristiti. Turizam je prepoznat kao glavni izvor prihoda, ali treba paziti da ne bude masovni, nego treba biti održiv.

Treća WWF-ova međunarodna konferencija "Parkovi Dinarskog luka" završila je studijskim putovanjem u Motovunsku šumu gdje su sudionici upoznati sa sustavom upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj.

Uz potporu Turističke zajednice HNŽ/K obnovljena Poučna staza Parka prirode Hutovo blato

petak, 10. listopad 2014. | piše: Irena Rozić

Poučna staza Parka prirode Hutovo blato

Park prirode Hutovo blato, kroz svoju turističku ponudu, već godinama, omogućuje posjetiteljima dodir sa ovim jedinstvenim prirodnim biserom Europe. Edukacija je važna zadaća svakog zaštićenoga područja, a jedan od sredstava neizravne edukacije su poučne staze. Dosadašnje table bile su devastirane što od „zuba vremena“ i atmosferskih prilika, a ponešto i od nesvjesnih posjetitelja. Uz potporu Turističke zajednice HNŽ/K koja je financirala izradu i tisak novih info panoa, Park prirode Hutovo blato, kroz prikladne tekstove i fotografije, svojim posjetiteljima sada može pružiti kvalitetniji boravak obogaćen znanjem.

Kroz 10 interpretativnih panoa prikazane su opće karakteristike i prirodne osobitosti ovoga područja, a budući da broj stranih posjetitelja iz godine u godinu raste, edukativni sadržaj istaknut je i na engleskom jeziku. U odabiru tekstova i fotografija pomogle su i NVO „Naše ptice“, Udruženje „BIO.LOG“, Slovensko odonatološko društvo i Lovački savez Herceg-Bosne kojima se i ovim putem zahvaljujemo. Nova poučna staza poziv je školama i drugim obrazovnim institucijama da dio svoje nastave provedu kroz učenje u prirodi, ali i individualnim grupama i posjetiteljima da saznaju više o značaju i ljepoti Parka prirode Hutovo blato.

Znanstveno-stručni skup

nedjelja, 5. listopad 2014. | piše: Ravnatelj Nikola Zovko, dipl.ing.

Park Prirode Hutovo blato

Dana 06.10.2014. godine Fond za zaštitu okoliša HNŽ/K, u suradnji sa Javnim poduzećem „Park prirode Hutovo blato“, planira obilježiti Međunarodni dan staništa (World Habitat Day) i to održavanjem znanstveno-stručnog skupa i konferencije za tisak. Ovo je prilika da se još jedanput skrene pozornost institucijama i javnosti na značaj očuvanja staništa, te vrijednosti i značaj očuvanja močvarnih staništa Hutova blata. Narušen vodni režim i neriješeno financiranje zaštite su najveće prijetnje ovom ramsarskom području. Na znanstveno–stručnom skupu će se predstaviti Akcijski plan za revitalizaciju staništa Hutova blata, a koji je upravo ovih dana finaliziran zahvaljujući financijskoj i tehničkoj podršci Svjetskog fonda za zaštitu prirode - WWF-u.

Skup sudionika i gostiju će se održati u motelu „Park“ na Karaotoku sa početkom u 10.00 sati. Agendu uz poziv dostavit će Fond za zaštitu okoliša HNŽ/K.

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću date svoj doprinos u radu ovog skupa.

Priopćenje za javnost sa zajedničkog sastanka predstavnika JP i drugih zainteresiranih institucija i organizacija za odvijanje lova u lovnoj 2014/2015 godini

ponedjeljak, 7. srpanj 2014. | piše: Ravnatelj Nikola Zovko, dipl.ing.

Sastanak po pitanju lova u lovnoj 2014./2015. godini

Dana 03.07.2014. godine, na poziv predstavnika JP „Park prirode Hutovo blato“, održan je sastanak u motelu „Park“ na Karaotoku, na kojem su nazočili predstavnici Lovačkih Društava „Galeb“ Čapljina i „Kamenjarka“ Stolac, zatim predstavnici Lovačkog Saveza Herceg-Bosne i županijskog Saveza HNŽ, te predstavnici policije PU Čapljina, PS Čapljina, PS Stolac i predstavnik granične policije. Raspravljalo se o trenutnom stanju u oblasti lovstva i mogućnostima lova u HNŽ-u i lovištima uz granice Parka prirode, te o suradnji gore navedenih predstavnika na sprečavanju krivolova. Istaknuto je da Lovačka Društva u HNŽ-u imaju određenih problema oko dobivanja koncesija na lovišta, a da je u Parku prirode „Hutovo blato“ i dalje na snazi odluka resornog ministarstva iz 2000. godine o potpunoj zabrani odvijanja lova u ovom zaštićenom području. Lovačka Društva će uz pomoć Saveza i dalje strpljivo raditi na rješavanju naznačenih problema, a sve u cilju zaštite divljači, sprečavanja krivolova i omogućavanja lova redovnim članovima Društva. Javno poduzeće „Park prirode Hutovo blato“ i dalje prate problemi financiranja zaštite i isplate plaća lovočuvarima i naglašeno je da Vlada HNŽ ne izvršava redovito preuzete obveze u tom pogledu. Stanje zaštite ptica i općenito Parka prirode ipak je poboljšano u odnosu na prethodne godine, ponajprije zahvaljujući podršci njemačke nevladine organizacije „Euronatur“ i osiguravanju sredstava iz fonda CEPF-a za plaće trojici lovočuvara u trajanju dvije godine. Pri završetku je izrada Prostornog plana i Plana upravljanja za Park prirode „Hutovo blato“, a od ovih dokumenata, koji će uskoro biti stavljeni na javni uvid, se očekuje prijedlog rješenja financijskih problema i način budućeg gospodarenja. Pohvaljena je suradnja i spremnost policije da pomogne u rješavanju težih oblika krivolova.

Na kraju sastanka dogovorena je suradnja na planu zaštite i praćenja zdravstvenog stanja divljači, povremeni zajednički nadzor nadzornika Lovačkih Društava i Parka prirode, nadzor granične policije po dubini i na samoj granici, intervencija temeljne policije u slučaju potrebe, informiranje javnosti i osobito lokalnog stanovništva putem medija o stanju i mjerama koje će se provoditi, te druge aktivnosti na zaštiti i unapređenju Parka prirode i okolnih lovišta.

DAN PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO
Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti

ponedjeljak, 19. svibanj 2014. | piše: Ravnatelj Nikola Zovko, dipl.ing.

Park Prirode Hutovo blato

Vrijeme održavanja: 23. i 24. svibanj 2014. godine. Mjesto održavanja: Motel "park", Park prirode HHutovo blato

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva.

24. svibanj je Svjetski dan migratornih riba. Brane i ustave na Neretvi kao i infrastruktura hidroelektrane Čapljina sprječava bilo kakve migracije riba Hutova blata i drugih vodenih organizama, što se posebice očituje u slabom novačenju staklaste jegulje, migracija cipola i mrijesnih migracija ćepe.

Također i Europski dan parkova se obilježava 24 svibnja na inicijativu Europarc Federacije, kao sjećanje na nastanak prvih europskih nacionalnih parkova u Švedskoj, proglašenih 24. svibnja 1909. godine. Europski dan parkova prvi put je obilježen 1999. godine.

Stoga obilježavanje Dana Parka prirode „Hutovo blato“ 2014. želimo posvetiti ovim međunarodnim događajima. Tim povodom u petak, 23. svibnja 2014. u 19:00 sati se organizira okrugli stol na temu očuvanja biološke raznolikosti Hutova blata. Ciljeve zaštite biološke raznolikosti predstaviti će ravnatelj Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko i stručna suradnica Parka prirode Irena Rozić. Raspravu o vrijednostima biološke raznolikosti Hutova blata voditi će doc.dr.sc. Višnja Bukvić

Obilježavanje Dana Park prirode „Hutovo blato“ u subotu, 24. svibnja 2014. s početkom u 10:00 sati, nastavlja se predstavljanjem projekta koji se financira od strane Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K koji je ujedno i jedan organizatora skupa. Tom prigodom biti će predstavljeni projekti Ekološke udruge „Eko-Most“ i to „Utvrđivanje negativnog učinka CO2 i UV zračenja na prehrambene lance i reprodukciju endemskih vrsta riba Hutova blata“ kao i „Pregled mogućnosti za iskorištavanja energije sunca i vjetra u HNŽ/K“. HEU Buna će održati predavanje na temu „Značaj ozonskog omotača za život živih bića“.

Završni dio skupa biti će posvećen utvrđivanju potrebnih mjera revitalizacije, zaštite i očuvanja ekosustava Hutova blata, što se provodi u koordinaciji Svjetskog fonda za prirodu – WWF-a.

U okviru obilježavanja Dana Parka prirode „Hutovo blato“ biti će organizirana likovna kolonija koju će voditi akademski umjetnici.

Stručni timovi će izvršiti terenski obilazak najvažnijih staništa, a za goste će biti upriličen turistički obilazak Parka.

Preuzmite: Dnevni red Dana Parka prirode „Hutovo blato“.

Manifestacija "Dani turizma"

ponedjeljak, 19. svibanj 2014. | piše: Ravnatelj Nikola Zovko, dipl.ing.

Međunarodni sajam turizma i turističke burze

Javno poduzeće "Park prirode Hutovo blato" d.o.o. Čapljina predstavilo se na manifestaciji „Dani turizma“- 37.Međunarodni sajam turizma i turističke burze i 4. Međunarodni sajam hotelsko – ugostiteljske opreme i catering-a, 8.-11.5.2014. u Centru Skenderija u Sarajevu. Obilazak štanda izvršili su brojni posjetitelji i izlagači zanimajući se za stanje i ponudu Parka prirode. U ime organizatora štand je obišla federalna ministrica okoliša i turizma gospođa Branka Đurić sa suradnicima, te tom prigodom dala visoku ocjenu uređenosti prostora Parka i predstavljenoj ponudi za posjetitelje.

Izgradnja TE Ploče?

ponedjeljak, 19. svibanj 2014. | piše: Ravnatelj Nikola Zovko, dipl.ing.

Park Prirode Hutovo blato

Područje Parka prirode "Hutovo Blato" nalazi se u graničnoj zoni utjecaja od 20 km rada planirane izgradnje termoelektrane u Pločama, snage od 800 MW, te po pravilima izrada studija utjecaja na okoliš spada u područja, gdje se mogu očekivati značajni utjecaji i pogoršanje statusa zaštićenoga područja. Posebice se to odnosi na utjecaj zagađenja sumpornim i dušičnim oksidima koji se vjetrovima i kišom šire u smjerovima najučestalijih vjetrova. Kako je poznato da od svibnja do listopada uvijek puše vjetar "smorac" ili "maestral" koji topli zrak s mora dovodi dolinom Neretve sve do Počitelja, jasno je da će znatno zagađenje završavati upravo u području općine Čapljina i Parka prirode Hutovo blato. Sumporni i dušični oksidi u obliku plina ili sumporaste i dušične kiseline na zemlji vode zakiseljavanju tla, uništavanju lisne mase i ugibanju biljaka, a u vodi do njezina zakiseljavanja, snižavanja ph vrijednosti i promjeni kompletne faune i flore vode.

Tražimo od svih razina vlasti države BiH da se jasno i čvrsto usprotivi izgradnji termoelektrane na ušću Neretve, te da iskoristi sve međudržavne protokole da se zaustavi ova investicija. Razvoj Hercegovačko-neretvanske županije se temelji na poljoprivredi, turizmu i održivom razvoju i te principe treba štititi svim sredstvima.

Udruga „Močvara“ održala radionicu o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode

utorak, 15. travanj 2014. | piše: Stjepan Matić

Radionica o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode

U subotu, 12. travnja, u Parku prirode Hutovo blato održana je radionica na temu edukacije javnosti o djelovanju, širenju i uklanjanju invazivnih vrsta iz prirode, u organizaciji Udruge za zaštitu, proizvodnju i doradu ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u HNŽ/K iz Čapljine.

Na radionici su sudjelovali i članovi Udruge „Močvara“ također iz Čapljine, te učenici O. Š. „Vladimira Pavlovića“ Čapljina.

„Strana (nezavičajna, alohtona) vrsta je vrsta koja prirodno ne obitava na određenom području već je na njega dospjela čovjekovom aktivnošću, namjerno ili slučajno (nenamjerno).“

U novom se području strana vrsta može udomaćiti. Ako se počne uspješno razmnožavati i širiti te zauzimati prostor i oduzimati hranu domaćim (zavičajnim, autohtonim) vrstama, strana vrsta počinje ugrožavati opstanak domaćih vrsta.

„Takva se strana vrsta naziva invazivnom. Invazivne vrste predstavljaju opasnost za biološku raznolikost nekog područja i iznimno ih se teško riješiti, često i zato što nemaju prirodnih neprijatelja koji bi obuzdali njihovo širenje“, istaknuto je na radionici.

Područje rasprostiranja i pravci širenja su obično putovi, autoceste, željezničke pruge, vodotoci, luke, aerodromi i sl. Tekućice i močvarna područja najpodložniji su „napadu“ stranih vrsta jer se akvatične biljne i životinjske vrste vodom vrlo lako šire na nova područja. Zato invazivne vrste predstavljaju jedan od glavnih uzroka ugroženosti vodenih i močvarnih ekoloških sustava.

Invazivne vrste su prepoznate kao jedan od najvećih negativnih utjecaja na biološku raznolikost. Problem širenja i utjecaja invazivnih vrsta u zadnje vrijeme pokušava se riješiti putem različitih institucija kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou. Razvojem ljudskih aktivnosti njihov utjecaj je sve prisutniji jer predstavljaju na svojevrstan način pratitelje takvih i sličnih aktivnosti. Štetni utjecaji invazivnih vrsta su različiti, a efekti njihovog djelovanja sagledaju se mnogo godina kasnije nakon unošenja.

Osnovni cilj Projekta je educirati i ukazati na štetnost stranih invazivnih vrsta za biološku raznolikost u BiH. Educirati ciljne skupine, u prvom redu djecu školskog uzrasta, izvođenje akcija i škola u prirodi.

Kao dugotrajni i stalni trag ostaviti letke i brošure o načinu izvođenja škola u prirodi sa obrađenim temama kao stalni materijal i vodič za daljnje i slične aktivnosti koje će se provoditi.

Hutovo Blato, Neretva i Trebižat u fokusu Fondacije za ugrožene ekosustave

srijeda, 09. travanj 2014. | piše: Dušan Musa, Večernji list

Park Prirode Hutovo blato

U Parku prirode Hutovo blato pokraj Čapljine održana je radionica ''Predstavljanje projektnih aktivnosti CEPF-a - Fondacije za ugrožene ekosustave''. Riječ je o fondaciji čije je sjedište u Washingtonu, a koja na području Hercegovine financira niz projekata.

Govoreći i djelovanju Fondacije Borut Rubinić, projektni menadžer za Balkan, kaže kako ova fondacija na području Balkana trenutno podržava trideset projekata.

"Prvo smo predstavili projekte u Crnoj Gori, zatim Albaniji, pa Makedoniji i na kraju smo u BiH gdje je u tijeku najveći broj projekata. Na teritoriju BiH imamo tri područja na kojima je fokusiran naš rad, a to su Hutovo blato, donji tok rijeke Neretve i tok Trebižata. Naši projekti usmjereni su na zaštitu biodiverziteta.

Jedan dio projekata usmjeren je na održivi turizam, drugi na podzemnu faunu i ugroženost tog dijela staništa u donjem toku Neretve. Značajnu pažnju dajemo Hutovom blatu kao izuzetno važnom staništu ptica selica gdje je donedavno veliki problem bio ilegalan lov.

Uključili smo se i u razmišljanje o održivom financiranju Parka prirode Hutovo blato, te promociju rijeke Trebižat. Fokusirani smo na Mediteran i mediteranski dio BiH koji je značajan za biodiverzitet", ističe Rubinić.

Tijekom radionice prezentirano je ukupno devet projekata o kojima su govorili stručnjaci iz BiH, Slovenije, Hrvatske, i Češke, a jedan od projekata realizira Hercegovačka gorska služba spašavanja iz Mostara. Predstavljajući projekt voditeljica Ana Boži kaže: "Naš projekt odnosio se na istraživanje speleoloških objekata u slijevu rijeke Trebižat".

Od deset jama istražili smo šest. Bilo je svašta, sve do prizora otpadom zatrpanih jama. U nastavku ćemo se truditi da pokušamo educirati lokalno stanovništvo.

IZVJEŠTAJ: Obilježavanje Svjetski Dana vlažnih staništa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

"Uloga močvara u skladištenju CO2"

utorak, 25. veljača 2014. | piše: Radna grupa znanstveno-stručnog skupa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

Pored brojnih drugih vrijednosti i usluga ekosustava, močvare su najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2. Tresetišta mogu skladištiti više ugljen dioksida po hektaru na godišnjem nivou nego tropske kišne šume. Tresetišta su kao ekosustavi, vrlo često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim. Međutim njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika. Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene. Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha. Ukupna površina histosola u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,47 ha.

Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je, potpisivanjem Ramsarske konvencije, preuzela odgovornost da zaštititi ovo područje. Nažalost, promjena režima voda s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika, dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitaka biološke raznolikosti u Parku prirode.

Također je važno istaknuti da je prije svega potrebno omogućiti Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo blato“ nesmetan rad na zaštiti i očuvanju Hutovog blata. Financijski problemi onemogućavaju rad ovog poduzeća te je potrebno žurno reagirati kako bi se zaustavilo neodrživo korištenje prirodnih resursa Parka prirode.

Glavna rasprava

Skup je otvorio ravnatelj Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“, Nikola Zovko koji je dao pregled poslovanja poduzeća i pregled stanja močvarnog ekosustava Hutovog blata.

Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) je istaknuo da pored toga što je Hutovo blato već prepoznato kao močvara od međunarodne važnosti (upisom na popis Ramsarske konvencije), dodatni globalni značaj Hutovom blatu daje i činjenica da su tresetišta u svjetskim razmjerima najznačajniji ekosustavi za skladištenje CO2. Iako Bosna i Hercegovina još nije preuzela međunarodne obveze o emisijama stakleničkih plinova, može se očekivati da će se to uskoro dogoditi, a tresetišta u BiH tada dobivaju na vrijednosti koja se može monetarno iskazati. Prof.dr.sc Nusret Drešković s Univerziteta u Sarajevu je izračunao, kada se BiH pojavi na međunarodnom tržištu emisija stakleničkim plinovima, tresetišta samo Hutovog blata će vrijediti oko 100 milijuna eura, a u cijeloj BiH ta vrijednost bi se povećala i deset puta.

Najbolji pokazatelj cjelokupnog stanja ekosustava Hutovog blata je stanje ključnih vrsta flore i faune. Prof.dr.sc Višnja Bukvić je analizirajući stanje populacije ptica istaknula da je došlo do značajnog pada brojnosti u odnosu na stanje prije preusmjeravanja voda Hutovog blata za potrebe proizvodnje električne energije. Slični pokazatelji se mogu primjetiti i kod stanja populacije vodozemaca, kako je istaknula mr. st. Irena Raguž, bolog-ekolog, djelatnica JP Parka prirode Hutovo blato. Prof.dr.sc Branko Glamuzina je ukazao na veliku prijetnju potpunog gubitka endemskih vrsta riba u Hutovom blatu, također zbog narušenog vodnom režima.

Detalje zbog čega i na koji način je došlo do narušavanja prirodnog vodnog režima i pregled stanja kvaliteta voda detaljno su iznijeli Emil Bakula, dipl.ing. i Marinko Antunović, dipl.ing. iz Agencije za vodno područje sliva Jadranskog mora iz Mostara. Problemi ekosutava Hutovog blata se najviše ogledaju u nestanku poplavnih livada na području Deranske depresije. Koncept revitalizacije ovih poplavnih livada kroz određivanje i provedbu ekološki prihvatljivih proticaja je predstavio prof.dr.sc Nusret Drešković. Završna rasprava se odnosila na iznalaženje mehanizma za održivo financiranje Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“ o čemu je detaljno govorio Jure Jerkić, dipl.iur.

Sve prezentacije i izvještaji koji su predstavljeni na ovom znanstveno stručnom skupu su dostupni, te upitom na viridis.ngo@gmail.com biti će dostavljeni.

Skup je zatvorio Mladen Rudež, pomoćnik ministrice okoliša i turizma FBiH za izdavanje okolišnih dozvola koji je izrazio punu podršku naporima na zaštiti i očuvanju Parka prirode Hutovo blato, te ponudio tehničku podršku ovog ministarstva u rješavanju iznesenih problema.

Zaključci Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o vlažnim staništima

  • Revitalizacija, i potom očuvanje močvarnog ekosustava Parka prirode Hutovo blato je žurni i ključni prioritet. Država Bosna i Hercegovina se obvezala međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji na očuvanje Hutovog blata. Isto tako obveza je Federacije i federalnih institucija da štite svoje nacionalne spomenike na čijem popisu se nalazi i Hutovo blato, te Vlade Hercegovačko – neretvanske županije da zaštiti svoj Park prirode, na koji polaže stopostotna osnivačka prava, kao i lokalne zajednice, općine Čapljina i općine Stolac, da brinu o svom teritoriju u Parku prirode.
  • Očuvanje tresetišta, a posebno s usvajanjem Kyoto protokola od strane Bosne i Hercegovine, je od izuzetne važnosti. U cilju sanacije i očuvanja tresetišta potrebno je:
    • Osigurati optimalni / prirodni režim voda;
    • Spriječiti požare osiguranjem nadzora, no i samo osiguranje poželjnog vodnog režima značajno smanjuje opasnost od požara;
    • Zabraniti i spriječiti bilo kakvu eksploataciju treseta, pogotovo isušivanje tresetišta za bilo kakve druge potrebe.
  • Javno poduzeće „Park prirode Hutovo blato“ uz tehničku i finacijsku podršku WWF-a i međunarodne fondacije Critical Ecosystem Parnership Fund (CEPF) radi na izradi Akcijskog plana za revitalizaciju i očuvanje ekosustava Hutova blata. Financiranje provedbe ovog Akcijskog plana će biti zatraženo od EP HZHB, ERS i HEP jer ove tri Elektroprivrede preusmjeravaju vode koje bi prirodnim putem prihranjivale ekosustav Hutova blata.
  • Mladen Rudež, pomoćnik ministrice i voditelj sektora za Okolišne dozvole ispred Federalnog ministarstva okoliša i turizma je ukazao na zakonske mogućnosti da se revitalizacija i očuvanje ekosustava Hutova blata rješava upravo kroz Okolišnu dozvolu. Naime, zakonska regulativa omogućava da se dijelovi Akcijskog plana, koji je u izradi, ugrade u Okolišnu dozvolu (koja se svakako treba obnoviti do kraja 2014.), za rad Crpne Hidroelektrane Čapljina
  • Paralelno, s naporima na revitalizaciji i očuvanju ekosustava, potrebno je žurno raditi na uspostavi održivog financiranja Javnog poduzeća „Park prirode Hutovo blato“. Uzimajući u obzir da financiranje ovog poduzeća Vlada HNŽ ne može ispuniti u cijelosti, potrebno je stvoriti uvjete da se u financiranje poduzeća uključe općine Čapljina i Stolac kao jedinice lokalne samouprave, na kojima se nalazi Park prirode Hutovo blato i Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Također je potrebno potaknuti i strateško uključivanje Fondova za okoliš na entitetskoj i županijskoj razini.

Obilježavanje Svjetski Dana vlažnih staništa

Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima

"Uloga močvara u skladištenju CO2"

ponedjeljak, 27. siječanj 2014. | piše: Uprava Parka prirode Hutovo Blato

Park Prirode Hutovo blato

Malo je poznato da su upravo močvare najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2. Tresetišta mogu absorbirati više ugljen dioksida po hektaru na godišnjem nivou u odnosu na tropske kišne šume.

Tresetišta su kao ekosistemi, vrlo često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim ekosistemima. Međutim njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika. Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene.

Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha.

Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je preuzela odgovornost, potpisivanjem Ramsarske konvencije, zaštititi i očuvati ovo područje. Nažalost, promjena vodnog režima s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika, dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitaka biološke raznolikosti u Parku prirode.

Prigodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite vlažnih staništa, međunarodne i lokalne nevladine organizacije žele otvoreno govoriti o problemima s kojima se suočava Hutovo blato danas.

Skup će se održati u utorak, 4. veljače 2014. u motelu Park, Karaotok, Park prirode Hutovo blato s početkom u 10 sati.

POSLJEDNJE NOVOSTI

23.09.2013.

Potreban veći angažman vlasti u BiH na zaštiti Hutova blata

U organizaciji Znanstveno-istraživačke udruge "Dole" danas je u Hutovu blatu kraj Čapljine održan seminar o upravljanju kvalitetom i promocijom Parka prirode Hutovo blato...

Pročitaj više....

02.06.2013.

Hutovo blato od najproduktivnijih ekosustava u Bosni i Hercegovini

Prepoznavanje vrijednosti zaštićenih područja i vrednovanje usluga pojedinih ekosustava postala je jedna od ključnih globalnih tema u zaštiti prirode. Pošto u BiH još nemamo izrađene procjene ...

Pročitaj više....

28.05.2013.

Dan Parka prirode Hutovo blato 2013.

Dan Hutovog blata održava se u vrijeme obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, Programa za zaštitu okoliša...

Pročitaj više....